BMW – uspješna priča

Bayerische Motoren Werke, ime koje je u automobilskoj industriji asocijacija na kvalitetne i sportski nastrojene automobile, prošlo je kroz burnu historiju, ali sa velikim uspjehom.

Karl Fridrich Rapp

U periodu prije drugog svjetkog rata, 1928. godine BMW kupuje konkurentksu firmu Eisenah, koja je proizvodila mali automobil Dixi, što je nakon kupovine i nastavljeno. To je bio automobil koji rađen po licenci Austina 7, mada se od njega dosta razlikovao. To je jedini model koji je BMW proizvodio bez plavo-bijele značke.Austinova licenca je istekla 1932. godine i tada nastaje Dixi 3/20, prvi model koji je BMW samostalno razvio. Godine 1933. nastaje model 303 sa šestocilindričnim motorom zapremine 1173 ccm, koji je razvijao 30 konjskih snaga. Ovaj model je specifičan po tome što je prvi na kome su se našli čuveni „bubrezi“, zaštitni znak svih kasnijih BMW-ovih modela.

Historija BMW-a je započela 1913. godine u staroj fabrici bicikala u Minhenu. Osnivač kompanije bio je Karl Fridrih Rap, a kompanija se prvobitno zvala Rapp-Motorenwerke. Na početku poslovanja nisu imali nikakvih poveznica sa automobilizmom. Naime, kompanija je bila podružnica za proizvodnju avionskih motora.Nakon početnih problema sa proizvodnjom motora koji su pravili prevelike vibracije, uz pomoć saradnje sa fabrikom Gustav Flugmaschinefabrik, koju je kasnije i kupio, Rapp-Motorenwerke pravi kvalitetnije motore i 1916. potpisuje ugovor za proizvodnju 25 avionskih V12 motora. Preuzimanjem firme Gustava Otto-a mijenja se naziv u Bayerische Flugzeug-Werke.

Direktor poslovanja, austrijanac Franc-Jozef Pop 7. marta 1916. inicira promjenu imena kompanije u Bayerische Motoren Werke. Godina 1917. je bila turbulentna u razvoju BMW-a. Te godine veliki dioničar i finansijer postaje Kamilo Kastiljoni i ubrzo upravni odbor traži odlazak Rapa. U tom periodu BMW pravi svoj prvi šestocilindrični avionski motor, type III, koji kupuje njemačka vlada. Tada počinje uspon BMW-a.

Nakon završetka prvog svjetskog rata, vojna industrija nema potrebe za avio motorima, te se BMW preorjentiše na proizvodnju motora za kamione i brodove. Uprkos porazu Njemačke, BMW tajno razvija avionski motor type IV. Zbog velike krize, 1920. godine Kastiljoni prodaje veliki dio svog kapitala. BMW mijenja svoj proizvodni program, proizvodeći u tom periodu kočione sisteme i namještaj. Tada nastaje i čuveni BMW-ov logo, propeler sa bojama Bavarske.

Ubrzo BMW počinje sa proizvodnjom motora za motocikle. Prvi BMW motocikl imena Flink proizveden je 1921. godine. Slijedeće godine BMW pravi nove proizvodne pogone na mjestu nekadašnje fabrike Gustav Flugmaschinefabrik. Na početku prodaja motocikala nije išla dobro, sve do predstavljanja novog modela R32, koji je predstavljen 1923. godine na salonu automobila u Franfurtu. Tada je počela ugradnja bokser motora, po kojima su BMW motocikli i danas poznati. Do kraja proizvodnje ovog modela prodato je 3100 komada.

 

BMW Flink


BMW R32

Proizvodnja avio motora je u tom periodu marginalizirana, mada je 1924. godine prvi interkontinentalni let do Perzije obavljen sa avionom pokretanim BMW-ovim motorom. Naredni model motocikla, R37, predstavljen je 1925., a pokretan je motorom od 500 ccm koji je razvijao 16 KS, što je bila osnova za kasnije trkaće motore.

BMW R37

U periodu prije drugog svjetkog rata, 1928. godine BMW kupuje konkurentksu firmu Eisenah, koja je proizvodila mali automobil Dixie, što je nakon kupovine i nastavljeno. To je automobil koji rađen po licenci Austina 7, mada se od njega dosta razlikovao. To je jedini model koji je BMW proizvodio bez plavo-bijele značke.

Austinova licenca je istekla 1932. godine i tada nastaje Dixie 3/20, prvi model koji je BMW samostalno razvio. Godine 1933. nastaje model 303 sa šetocilindričnim motorom zapremine 1173 ccm, koji je razvijao 30 konjskih snaga. Ovaj model je specifičan po tome što je prvi na kome su se našli čuveni „bubrezi“, zaštitni znak svih kasnijih BMW-ovih modela.

BMW Dixi 3/20

 BMW 303

Uporedo sa automobilima BMW razvija i avionske motore, mada su automobili već prešli na prvo mjesto. Novi model pod oznakom 315/1, predstavljen je 1934. godine. Imao je 1.5 litarski motor sa 40 konjskih snaga, što je bilo dovoljno za razvijanje brzine od 125 km/h. Ubrzo izlazi model 326, a nakon njega i 328, jedan od BMW-ovih uspješnijih modela. Pokretan je 2.0 litrenim šestocilindrašem i ubrzo je postao veoma uspješan na trkaćim stazama širom Evrope. Do drugog svjetskog rata BMW niže samo uspjehe.
 

 BMW 315/1

 

BMW 328

Drugi svjetski rat je period u kojem BMW radi samo za vojnu industriju. U fabrici u Eisenahu proizvodi se motocikl sa prikolicom R57, samo za vojne svrhe. Istovremeno se razvija proizvodnja avio motora, za kojim su bile ogromne potrebe. Savezničke snage su u bombardovanju 1944. uništile BMW-ove fabrike. Nakon rata, zbog proizvodnje motora za ratne avione, BMW-u je zabranjen rad do 1948. godine.

Pedesetih godina prošlog stoljeća stvari su krenule na bolje i BMW je razvijao nove modele motocikala i automobila. Jedan od značajnijih za finansijski uspjeh BMW-a bila je mala Isetta. To je bio mali automobil pokretan motorom iz motocikla sa 12 ili 13 konjskih snaga. Ubrzo se, sa povećanjem kupovne moći, smanjuje broj prodatih motocikala i primat uzimaju automobili. Jedan od čuvenih automobila iz tog perioda je ručno izrađivani roadster 507. On je bio pokretan 3.2 litrenim V8 motorom sa 150 konjskih snaga. Na njemu je BMW izgubio mnogo novca, ali danas ti modeli vrijede basnoslovne sume.

 

BMW Isetta

 

   BMW 507

Sredinom prošlog stoljeća BMW zapada u veliku finansijsku krizu i tada na scenu stupa finansijer Herbert Kvant, koji bukvalno spašava BMW. Tada je postojala mogućnost za spajanje sa Daimler- Benzom, ali Kvant to nije dozvolio. U julu 1960. izlazi model 700 u verzijama coupe i sedan sa dvoja vrata, koji je proizveden u 20 hiljada primjeraka. 1961. godine izlazi BMW 1500, a 1966. 1600, koji je prethodink BMW-a serije 3. Godine 1968. BMW počinje proizvodnju velikih sedana 2500, 2800 i 3.0 Bavaria, uz njihove coupe izvedbe sa oznakom CS.

Herbert Kvant (Herbert Quandt)

 

  BMW 700

 

BMW 1600

 

BMW 2500

 Početkom sedamdesetih počinje izgradnja novog sjedišta kompanije u Minhenu, gdje su poznata četiri cilindra i danas turistička atrakcija. Prvi BMW serije 5 (E12) debituje 1972. u izvedbama 520 i 520i. Iste godine BMW osniva sportski odjel M. Otvara se i fabrika u Južnoafričkoj republici i 1973. godine u njoj se proizvodi BMW 2002 Turbo, prvi serijski automobil pokretan turbo motorom.
 

BMW 5 (E12)

 

 BMW 2002 Turbo

 Prvi BMW serije 3 (E21) debituje 1975. godine, serija 6 1976., a serija 7 1977. godine. Prvi BMW sa centralno smještim motorom, nazvan M1, pojavio se 1978. godine. Cestovna verzija ovog modela proizvedena je u samo 453 primjerka i to je prvi automobil koji je izradio BMW Motorsport.

 BMW 3 (E21)

 

BMW 6

 

BMW 7

 

BMW M1

 Početkom osamdesetih izlazi nova generacija petice, model E28, koji je bio prvi BMW sa dizelskim motorom. Prvi M5 je predstavljen 1985. godine i imao je 286 KS. Iste godine predstavljen je i prvi BMW sa pogonom na sva četiri točka, model 325 iX (E30). Prvi M3 je ugledao svjetlost dana 1986., a danas je to kultni automobil.
 

BMW M5 (E28)

 

BMW 325iX (E30)

Devedesetih godina BMW je samo nizao uspjehe, a u borbi za prestiž sa Volkswagenom, 2003. godine u potpunosti preuzima fabriku Rolls Royce. Jedan od promašaja BMW-a iz tog perioda je preuzmanje Rovera, kojeg je kasnije s mukom prodao, te ostavio za sebe samo jednu podružnicu, MINI, što se pokazalo uspješnim potezom.

BMW je danas veoma razvio svoj portfolio sa mnogim modelima raznih verzija automobila, od ekološki prihvatljivih, preko sportskih do velikih SUV-ova.

Zgrada BMW-a u Minhenu

Veliku mrlju na poslovanju BMW-a bacila je aktivnost u Drugom svjetskom ratu. Ne bi toliki problem bilo to što su proizvodili avionske motore i motocikle za vojsku, već što su u njihovim fabrikama u najtežim uslovima radili zarobljenici. Nakon rata vođen je postupak protiv čelnika BMW-a na ove okolnosti, ali niko od njih nije osuđen.

Kontroverzan je bio i spasilac i većinski vlasnik BMW-a, Herbert Kvant. U njegovoj fabrici akumulatora, današnjoj Varti, od posljedica izloženosti hemikalijama umro je veliki broj zarobljenika. Kvant je također imao i 30 % dionica Daimler-Benza, koje je 1973. godine prodao kuvajtskom investicionom fondu. Da kojim slučajem nije došlo do te prodaje Kvantovi bi danas bili vlasnici vodećih automobilskih marki.  Porodica Kvant i danas je većinski dioničar BMW-a i u njihovom je vlasništvu 46,6 % dionica.

Sanjin Imamović

 

Leave a Reply

No announcement available or all announcement expired.